Pčelarstvo je mnogo više od sakupljanja meda. To je posao koji zahteva znanje, strpljenje, pažnju i razumevanje života pčela. Baš kao što lekar ima svoju opremu, a baštovan svoj alat, i pčelar koristi posebne predmete koji mu pomažu da bezbedno radi i brine o pčelinjoj zajednici.
U našoj radnoj svesci „Košnica znanja“ upoznajemo decu sa osnovnom pčelarskom opremom. Hajde sada da otkrijemo čemu svaki od tih predmeta zapravo služi!
1. Pčelarsko odelo: zaštita od uboda
Prvo što ćete primetiti na pčelaru jeste njegovo zaštitno odelo. Ono najčešće ima belu ili neku drugu svetlu boju, duge rukave i nogavice, a uz njega se često nose rukavice.
Pčelarsko odelo smanjuje mogućnost uboda i omogućava pčelaru da pažljivije i sigurnije radi sa pčelama.

Zanimljivost: Zašto je odelo najčešće belo? Svetle boje su praktične jer se manje zagrevaju na suncu, a pčele obično mirnije reaguju na svetlu i glatku odeću nego na tamnu i grubu.
2. Pčelarska kapa: mrežica koja čuva lice
Pčelarska kapa ima poseban dodatak: zaštitnu mrežicu ili veo koji prekriva lice i vrat.
Mrežica omogućava pčelaru da jasno vidi šta radi, dok istovremeno smanjuje mogućnost da ga pčela ubode u lice.
Kada pčelar otvori košnicu, oko njega mogu leteti stotine pčela. Zato je zaštita lica jedan od najvažnijih delova njegove opreme.

3. Dimilica: zašto pčelar koristi dim?
Ovaj neobični metalni predmet jedno je od najprepoznatljivijih pčelarskih pomagala.
Dimilica proizvodi dim koji pčelaru pomaže da mirnije pregleda košnicu. Ali kako to funkcioniše?
Pčele međusobno komuniciraju i pomoću mirisnih signala koji se nazivaju feromoni. Kada osete opasnost, mogu da ispuste alarmni feromon koji upozorava druge pčele.
Dim ometa prepoznavanje tih signala, pa pčelar lakše obavlja pregled.
Zanimljivost: Dim ne uspavljuje pčele! On pre svega ometa njihovu mirisnu komunikaciju. Zato iskusni pčelari koriste male količine hladnog dima, samo kada je potrebno.
4. Pečurka trud: gljiva koja pomaže pčelaru
Verovali ili ne, jedan od korisnih materijala u pčelarstvu dolazi iz šume!
Trud (Fomes fomentarius) jeste vrsta gljive koja raste na stablima drveća, često na bukvi i brezi. Ima tvrdo, zaobljeno telo koje oblikom može da podseća na kopito.
Kada se pravilno pripremi i osuši, ova gljiva može da se koristi kao gorivo u pčelarskoj dimilici. Trud sporo tinja i proizvodi dim koji pčelar koristi tokom rada.

Zanimljivost: Ljudi su trud koristili za potpalu vatre mnogo pre nastanka savremenih šibica i upaljača. Tako je jedan prirodni materijal pronašao svoje mesto i u pčelarstvu.
5. Pčelarska četka: nežno pomeranje pčela
Pčelarska četka izgleda slično običnoj četki, ali ima mekane i nežne dlačice.
Pčelar je koristi kada želi da pažljivo pomeri pčele sa rama, na primer tokom pregleda košnice ili pripreme za sakupljanje meda.
Četkom se radi polako, kako se pčele ne bi nepotrebno uznemiravale ili povredile.
Pčelar ne treba samo da bude zaštićen od pčela: važno je i da pčele budu zaštićene tokom njegovog rada.
6. Pčelarski nož i dleto: pomoć pri otvaranju košnice
Da li ste znali da pčele same popravljaju i zatvaraju male otvore u svojoj košnici?
One to rade pomoću propolisa, smolaste materije koju proizvode preradom biljnih smola. Propolis je veoma lepljiv, pa pčele njime mogu da spoje delove košnice.
Zbog toga pčelar koristi poseban metalni alat, najčešće pčelarsko dleto, kojim pažljivo razdvaja zalepljene delove, podiže ramove i uklanja višak voska i propolisa.

Postoje i posebni pčelarski noževi koji se koriste prilikom obrade saća i pripreme za vrcanje meda.
7. Ram sa saćem: mala građevina koju stvaraju pčele
Ram je drveni okvir koji pčelar postavlja u košnicu. Unutar njega pčele grade saće od pčelinjeg voska.
Saće se sastoji od velikog broja ćelija, koje su najčešće šestougaonog oblika.
Ali saće nije samo mesto na kojem pčele čuvaju med! U njemu mogu da skladište i polen, a matica u posebne ćelije polaže jaja iz kojih se razvijaju nove pčele.

Zanimljivost: Šestougaoni oblik ćelija omogućava pčelama da veoma efikasno iskoriste prostor i vosak. Zato je saće jedan od najpoznatijih primera zadivljujuće gradnje u prirodi.
8. Otklapač saća: otkrivanje meda
Kada pčele pripreme med za dugotrajno čuvanje, ćelije saća zatvaraju tankim voštanim poklopcima.
Pre nego što med može da se izvrca iz rama, pčelar mora da ukloni te poklopce. Za to koristi poseban alat: otklapač saća, često u obliku viljuške sa tankim metalnim zupcima.

Nakon otklapanja, ramovi se obično stavljaju u vrcaljku koja pomoću okretanja izdvaja med iz saća.
A zatim dolazi jedan od najlepših trenutaka u pčelarstvu: sakupljanje meda!
9. Kanta za med: gde odlazi sakupljeni med?
Kada se med izvrca, potrebno ga je sakupiti i pravilno sačuvati.
Pčelari za to koriste čiste posude namenjene kontaktu sa hranom. To mogu biti posebne plastične posude ili posude od nerđajućeg čelika, sa poklopcem koji štiti med od nečistoća i vlage.
Pre pakovanja med se najčešće procedi kako bi se uklonili krupniji komadići voska i druge čestice.
Tek nakon toga med stiže u teglice koje možemo pronaći na našoj trpezi.
Pčelarstvo nas uči da brinemo o prirodi
Sada znamo da svaki predmet koji pčelar nosi ima svoju važnu ulogu. Neki ga štite, drugi mu pomažu da pažljivo radi sa pčelama, a treći omogućavaju da sakupi i sačuva med.
Ipak, najvažniji alat svakog dobrog pčelara nije ni dimilica ni četka. To je njegovo znanje o pčelama.
Upravo to želimo da približimo deci kroz našu edukativnu radnu svesku „Košnica znanja“, u kojoj kroz igru, ilustracije i zanimljive zadatke upoznaju svet pčela, medonosnog bilja i prirode.
A ako želite da vidite kako sve ovo izgleda uživo, posetite nas u BeeCenteru, u Medonosnom vrtu na Silosima u Beogradu, gde deca mogu da upoznaju pčelarsku opremu i otkriju kako izgleda život jedne pčelinje zajednice.
Za kraj, jedno pitanje za male istraživače: Kada biste mogli da budete pčelar na jedan dan, koji deo opreme biste prvo poželeli da isprobate?



