Pređi na sadržaj
BeeCenterMedonosni vrt
Klub prijatelja

Prijava

Medonosni vrt, Dom kulture Silosi
Dunavski kej 46, Beograd

Pratite nasInstagramFacebookLinkedIn+381 63 236 307david.mardesic@madmed.rs

Naši projekti · Sadnje i biodiverzitet

Zašto brojimo svaku posađenu biljku

U zemlju je do sada otišlo 5.200 biljaka, u vrtu i van njega. Sadi se ono sa čega pčela stvarno može da nosi, a površine koje treba da ostanu nepokošene ostaju nepokošene. Sadnja ide kroz Klub prijatelja Medonosnog vrta i kroz kompanije koje akciju podrže.

5.200 biljaka u zemljimedonosne vrstelivade koje se ne koseakcije sadnje sa Klubom prijatelja

Natkriveni deo Medonosnog vrta sa oslikanim zidom, drveće i dimnjak silosa iznad

01Zašto se broji

Jedno drvo se može prebrojati

Do sada je posađeno 5.200 biljaka. Broj se vodi zato što je to deo priče o zelenilu koji može da se proveri: sadnica je ili u zemlji ili nije.

Zato uz akciju ostaje zapisano šta je posađeno i gde. Kada neko sledeće sezone pita šta je od toga ostalo, može da ode i pogleda.

Broj se menja sporo. Vrt se meri onim što je preživelo sezonu, a ne onim što je najavljeno.

Dvoje ljudi neguju biljke u uzdignutim lejama Medonosnog vrta

02Šta se sadi

Po čemu se bira šta ide u zemlju

Medonosna vrsta je ona sa koje pčela stvarno može da uzme nektar ili polen. Spisak se pravi po četiri pitanja, i lepota nije prvo od njih.

  • Da li daje nektar i polenUkrasna sorta ume da cveta bogato, a pčeli ne da ništa. Bira se ono sa čega se stvarno nosi u košnicu.
  • Kada cvetaSadi se tako da se cvetanje nadovezuje, od ranog proleća do jeseni. Prazan period između dva cvetanja je ono što košnici najviše smeta.
  • Da li izdrži gradGradska zemlja je zbijena i puna šuta. Sam vrt je napravljen na takvoj podlozi, pa se zna kako izgleda.
  • Sme li da ostaneSadi se na mestu na kome sadnica sme da ostane i posle akcije. Ako niko ne preuzme zalivanje prve godine, sadnja nema smisla.

03Kalendar paše

Sezona se čita po cvetanju

Košnica ne živi od jednog cvetanja. Radilica ode i do tri kilometra od košnice po pašu, pa je za nju važno šta cveta u celom tom krugu, a ne samo u vrtu.

Rani cvet daje prvi unos posle zime, kada je društvo najslabije. Leti se u gradu najviše računa na lipu, i lipe se zato i sade u akcijama.

Kraj sezone je najtanji deo godine. Zato se ostavlja i ono što cveta kasno, i zato se kosi što manje.

Pčele izlaze na leto košnice
Zelena površina u gradu, pokošena trava i drveće

Ovaj travnjak je uredan.Na njemu ne cveta ništa.

04„Ne kosi”

Kosa stane, i cvet se vrati

Pokošen travnjak izgleda uredno i zeleno, a za pčelu je prazan. Detelina i divlje cveće ne stignu da procvetaju ako se kosi redovno.

Zato deo površina ostaje nepokošen kroz sezonu. U početku izgleda zapušteno, pa procveta, a onda se u njemu čuju pčele.

Za ovo ne treba ništa da se posadi. Treba samo da se ne pokosi, i da se to dogovori sa onim ko površinu održava.

Plakat akcije Ne kosi, sa porukom da travnjak ostane nepokošen dok cveta
Površina namerno ostavljena nepokošena.

05Akcije sadnje

Kako se dođe do jedne sadnje

Iza akcije stoji Klub prijatelja Medonosnog vrta, u kome je članstvo besplatno. Kada je akcija veća, sadnice i alat pokriva kompanija koja je podrži.

  1. Zemljište

    Prvo se nađe mesto na kome sadnica sme da ostane i posle akcije. Bez toga se ne kreće dalje.

  2. Izbor vrsta

    Bira se šta se sadi, po tome šta na tom mestu može da preživi i kada cveta.

  3. Sadnja

    Klub se okupi, podeli se alat i sadi se zajedno. Deo posla je i da se objasni zašto se sadi baš to.

  4. Posle akcije

    Zapisuje se šta je posađeno i gde, i dogovara se ko zaliva. Taj broj ulazi u ukupnih 5.200.